Bosiljak

Uzgoj bosiljka često započinje u unutrašnjosti doma, polaže se sjeme duboko otprilike 0,5–1 cm u plitke posude te se održava umjereno vlažno i toplo okoliš za nicanje - optimalna temperatura je između 18 i 20 °C, iako sjeme može niknuti i pri minimalnih 12 °C, a klijanje traje između 5 i 14 dana. Kad sadnice dosegnu 3–4 para listića i približno 10–12 cm visine, presađuju se van s obzirom da su osjetljive na mraz. U našim krajevima se mlade biljke obično sadi u vrt ili tegle od sredine do kraja svibnja, kada je opasnost od mraza iza nas.

Priprema tla započinje dubokim oranjem u jesen na oko 30–35 cm, što omogućuje zadržavanje vlage i razgradnju organske tvari tijekom zime. U proljeće se izvodi površinska obrada kako bi se očuvala vlaga. Bosiljak voli plodna, dobro drenirana tla bogata humusom - primjer su aluvijalna tla ili černozemi, s pH vrijednošću od 6.0 do 7.5 (a neke vrste podnose i do 8.2). Važno je izbjegavati tlo koje je prethodno tretirano herbicidima, jer bosiljak na njih reagira osjetljivo.

Najbolje vrijeme za sadnju je početkom svibnja. Ako je lokacija bez opasnosti od mraza, sjetva može početi i krajem travnja. U vrtu se sije u međuredne razmake od oko 50 cm, a u jamice se postavlja 3 do 5 sjemenki na razmaku između biljaka od 20–25 cm, uz dubinu od 0,5–1 cm. Presadnice se sade u sličnim razmacima (30–40 cm u vrtu, 50 cm redovi) i okružuju dobrim supstratom, te prvim tjednima redovito drže vlažnima dok se ne ukorijene.

Bosiljak voli toplinu — idealne temperature za rast su 18–25 °C, i ne podnosi mraz te temperature ispod 10 °C mogu mu naštetiti. Zbog plitkog korijenja zahtijeva redovitu vlagu tijekom vegetacije; godišnje mu treba između 600 i 650 mm oborina ili energično navodnjavanje, osobito u fazama klijanja i pupanja. Zalijevanje treba biti umjereno i isključivo kad se gornji sloj zemlje osuši — posebno treba izbjegavati polijevanje listova, dajući prednost zalijevanju blizu korijena.

Tijekom vegetacije korisno je prihranjivati — tlo bogato stajnjakom ili kompostom osigurava dobar rast, a ako je potrebno prihrana se može provesti dušičnim gnojivima u začetnoj fazi te nakon prve košnje. Plijevljenje, otpuštanje tla i dobar protok zraka sprječavaju bolesti i štetnike.

Bosiljak voli toplinu — idealne temperature za rast su 18–25 °C, i ne podnosi mraz te temperature ispod 10 °C mogu mu naštetiti. Zbog plitkog korijenja zahtijeva redovitu vlagu tijekom vegetacije; godišnje mu treba između 600 i 650 mm oborina ili energično navodnjavanje, osobito u fazama klijanja i pupanja. Zalijevanje treba biti umjereno i isključivo kad se gornji sloj zemlje osuši — posebno treba izbjegavati polijevanje listova, dajući prednost zalijevanju blizu korijena.

Tijekom vegetacije korisno je prihranjivati — tlo bogato stajnjakom ili kompostom osigurava dobar rast, a ako je potrebno prihrana se može provesti dušičnim gnojivima u začetnoj fazi te nakon prve košnje. Plijevljenje, otpuštanje tla i dobar protok zraka sprječavaju bolesti i štetnike.

Najvažnije je ne slijediti kruti raspored, nego prilagođavati zalijevanje prema uvjetima u kojima biljka raste. Ako je tlo suho na dodir - to je signal da treba zaliti. Bosiljak ne voli „mokro cijeli tjedan“, ali ni potpuno suha zemlja mu ne odgovara.

U vrtu, jednom tjedno duboko zalijevanje obično je dovoljno. Ako je vruće vrijeme, možeš zalijevati 1–2 puta tjedno ili čak svaki dan ako je baš sušno. U loncima ili teglicama, gdje se zemlja brže isušuje, zalijevanje je češće — čak svakih 1–2 dana ljeti, a zimi barem jednom tjedno.

Za sjeme i mlade sadnice zalijevanje treba biti nježno, a tlo stalno blago vlažno — često prskanje finom sprejevkom kako bi sjeme imalo optimalne uvjete za klijanje.

Listovi bosiljka beru se kontinuirano, a berba započinje kad biljka dostigne visinu od otprilike 15–20 cm. Uklanjanje vrhova stimulira grmoliki rast i sprječava cvjetanje, čime se produžuje razdoblje berbe. U komercijalnim zasadima mogu se ostvariti dvostruke žetve - prva berba početkom cvatnje (oko srpnja), a druga u kolovozu, ostavljajući biljku na visini od 10–12 cm.

Za očuvanje svježih listova, najbolje ih je držati u hladnjaku umotane u vlažne papirnate ručnike ili položene u posudu s vodom poput cvijeća.

Može se i zamrznuti u maslinovom ulju ili sušiti, ili čak zamrznuti u kockicama leda kako bi se aromatička snaga očuvala kroz zimu.

Cvjetove (i listove) možete sušiti - idealno mjesto je topla, prozračna lokacija, a sušeni bosiljak čuva se u staklenkama za zimsku uporabu.