Dinja

Dinja

lat. Cucumis melo

Dinja je toploljubiva jednogodišnja biljka iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae). Razvija puzajuće vriježe i velike listove, a plodovi su okrugli ili ovalni, sa sočnim, aromatičnim mesom narančaste, žute ili zelene boje. U kontinentalnom dijelu Hrvatske uzgaja se na otvorenom tijekom ljeta, dok se za raniju proizvodnju preporučuje uzgoj iz presadnica ili u plastenicima.

Porijeklo

Afrika i jugozapadna Azija

Alternativni nazivi: Melon, melun

Moj vrt

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Sijanje unutra

Sijanje vani

Presađivanje

Berba

Kalendar sijanja prikazuje smjernice za sjetvu i razvoj biljke kroz godinu.

Informacije

Cijena sijanja

4,99 €Najniža cijena u 30 dana: 4,99 €

Broj biljaka na 30x30 cm

1

Nisi zadovoljan uslugom ili proizvodom? Pogledaj 30-dnevnu politiku povrata novca.

Učitavanje sorti...

Priprema tla

Dinja zahtijeva:

  • Duboko, rahlo i dobro drenirano tlo
  • Obogaćeno kompostom ili zrelim stajskim gnojem
  • pH 6,0 – 6,8

Tlo pripremiti do dubine 25–30 cm. Preporučuje se formiranje povišenih gredica radi boljeg zagrijavanja tla i drenaže, što je posebno važno u vašem modelu uzgoja na gredicama.

RADNJE

Nema dodatnih radnji

Sijanje

Dinja se sije kada prođe opasnost od mraza i kada se tlo zagrije na minimalno 15–18°C.

  • U zatvorenom prostoru: 3–4 tjedna prije presađivanja na otvoreno
  • Na otvorenom: od sredine svibnja (kontinentalna Hrvatska)

Sjeme klija 5–10 dana pri optimalnoj temperaturi 22–30°C.

Broj biljaka na 30x30 cm

1

Razmak sijanja/sadnje

60 cm

Dubina sijanja

2.5 cm

Klijanje

Klijanje u mraku

Temperatura klijanja

26°C

Vrijeme klijanja

4-10 dana

RADNJE

Nema dodatnih radnji

Sadnja

Presadnice se sade kada imaju 3–4 prava lista i kada su noćne temperature stabilno iznad 12°C.

  • Razmak u povišenoj gredici: 60–80 cm između biljaka
  • Razmak između redova: 100–150 cm
  • Dubina sadnje: jednaka dubini u kontejneru

Prije sadnje dobro zaliti sadnu jamu.

Rast

Dinja voli:

  • Temperature 22–30°C
  • Puno sunčeve svjetlosti
  • Zaštićen položaj od jakog vjetra

Cvjeta 30–40 dana nakon sjetve, a plodovi dozrijevaju 70–100 dana nakon sadnje, ovisno o sorti.

Održavanje

  • Redovito uklanjati korov
  • Malčirati tlo (slama ili organski malč) radi zadržavanja vlage
  • Po potrebi prikratiti vriježe nakon 4–5 plodova po biljci radi boljeg dozrijevanja
  • Prihranjivati gnojivima bogatim kalijem tijekom formiranja plodova

Dinja je osjetljiva na hladnoću i dugotrajnu vlagu.

RADNJE

Zalijevanje

Održavajte tlo ravnomjerno vlažnim od nicanja do razvoja plodova, osobito tijekom cvatnje i zametanja. Zalijevajte duboko uz tlo kada se površinski sloj počne sušiti i izbjegavajte dugotrajno kvašenje lišća.

Kako se plod približava zrelosti, smanjite učestalost ako tlo ostaje dovoljno vlažno, ali ne dopustite jako venuće. Nagla izmjena suše i obilnog zalijevanja može uzrokovati pucanje ili slabiju kakvoću ploda.

Berba

Znakovi zrelosti ovise o tipu dinje. Kod mrežastih dinja peteljka se pri punoj zrelosti često lako odvaja, razvija se miris i boja kore prelazi iz zelene prema žućkastoj. Medne i neke druge dinje ne odvajaju se lako, pa se prate boja, miris, blago omekšavanje kraja nasuprot peteljci i broj dana za sortu.

Plodove koji se ne odvajaju sami odrežite čistim nožem ili škarama. Ne oslanjajte se samo na veličinu jer ona jako ovisi o sorti.

Skladištenje

Kratkotrajno (do 7 dana)

  • Čuvati na 5–10°C
  • Cijeli plod ne prati prije skladištenja

Dugotrajnije

  • Narezanu dinju čuvati u hladnjaku do 3 dana u zatvorenoj posudi
  • Može se zamrznuti (kockice), ali gubi teksturu
  • Pogodna za pripremu sorbeta i smoothieja

Zdravlje biljke

Poznate bolesti

Bolest

Pepelnica povrća

Skupina gljivičnih bolesti koje stvaraju bijele praškaste prevlake ili svijetle pjege na listovima mnogih vrsta povrća.

1 preporučenih radnji

Bolest

Plamenjača tikvenjača

Brza lisna bolest krastavca, dinje, tikve i tikvice koja stvara uglate žute pjege i suši lišće.

1 preporučenih radnji

Bolest

Polijeganje presadnica

Skupina bolesti mladih biljaka zbog kojih sjeme trune, klice ne niču ili se stabljika sužava i polegne uz tlo.

1 preporučenih radnji

Poznati štetnici

Štetnik

Buhači

Sitni skakavi kornjaši koji izgrizaju mnoštvo okruglih rupica i mogu ozbiljno oslabiti mlade biljke.

1 preporučenih radnji

Štetnik

Koprivina grinja

Vrlo sitna grinja koja siše stanice lista, stvara svijetle točkice, brončanje i finu paučinu pri jačem napadu.

1 preporučenih radnji

Štetnik

Lisne uši

Skupina sitnih mekanih kukaca koji sišu biljne sokove, najčešće na mladim izbojima i naličju listova.

1 preporučenih radnji

Štetnik

Žuta kukuruzna sovica (Helicoverpa armigera)

Polifagna noćna sovica čije se gusjenice hrane cvjetovima, mahunama i plodovima mnogih povrtnih biljaka.

3 preporučenih radnji

Biljni susjedi

Biljni susjedi su smjernice za planiranje blizine biljaka. Saznaj kako ih čitati.

Dobri susjedi

Biljke koje se dobro slažu u blizini ove biljke.

Rotkvica
Rotkvica

Raphanus sativus L. var. radicula DC.​

Želiš saznati više o tome kako naručiti sjetvu? Posjeti našu stranicu o sjetvi biljaka za detalje o sjetvi, rasporedu i pogodnostima.

Jesu li ti informacije o ovoj biljci korisne?