Kelj pupčar
lat. Brassica oleracea var. gemmifera
Kelj pupčar razvija stabljiku visoku oko 60–80 cm, uz koju spiralno rastu listovi na dugim peteljkama. U njihovim pazušcima formiraju se male glavice promjera 3–5 cm, okus postaje bolji nakon izlaganja niskim temperaturama.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Sijanje unutra
Sijanje vani
Presađivanje
Berba
Kalendar sijanja prikazuje smjernice za sjetvu i razvoj biljke kroz godinu.
Informacije
Cijena sijanja
Broj biljaka na 30x30 cm
1
Nisi zadovoljan uslugom ili proizvodom? Pogledaj 30-dnevnu politiku povrata novca.
Učitavanje sorti...
Priprema tla
Kelj pupčar traži duboko, dobro drenirano i hranjivo tlo bogato organskom tvari. Najbolje uspijeva na ilovastom tlu koje zadržava vlagu, ali ne ostaje zbijeno i mokro. Prije sadnje u povišenu gredicu preporučuje se dodati zreli kompost ili dobro razgrađeni stajski gnoj te pripremiti barem 20 cm dubine tla.
Optimalan pH je blago kiseo do neutralan, okvirno oko 6,5 ili malo više. To je posebno važno kod kupusnjača jer prenizak pH povećava rizik od problema s korijenom i slabijeg usvajanja hranjiva.
Nema dodatnih radnji
Sijanje
Za kontinentalnu Hrvatsku najpraktičniji je uzgoj iz presadnica. Sjetva za presadnice obavlja se najčešće krajem svibnja, a presađivanje krajem lipnja ili početkom srpnja. Tako biljka glavninu rasta odradi tijekom ljeta, a glavice formira i dozrijeva u hladnijem jesenskom razdoblju.
Za raniji uzgoj može se sijati i ranije u zaštićenom prostoru, ali kod kelja pupčara treba paziti da ne uđe u najtopliji dio godine prerano, jer visoke temperature mogu dati rastresite i nekvalitetne glavice. Sije se plitko, oko 0,5–1 cm dubine, u rahli supstrat koji se održava vlažnim, ali ne natopljenim.
Broj biljaka na 30x30 cm
1
Razmak sijanja/sadnje
60 cm
Dubina sijanja
1 cm
Klijanje
Klijanje u mraku
Temperatura klijanja
20°C
Vrijeme klijanja
5-20 dana
Nema dodatnih radnji
Sadnja
Presadnice se sade kada imaju razvijene prave listove i čvrstu stabljiku. U kontinentalnoj Hrvatskoj sadnja se najčešće radi krajem lipnja ili početkom srpnja za jesensku berbu. U povišenoj gredici ostaviti 45-60 cm razmaka između biljaka, ovisno o bujnosti sorte. Standardne sorte bolje je saditi bliže 60 cm jer razvijaju veliku lisnu masu.
Saditi na istu dubinu na kojoj je presadnica rasla u posudici. Nakon sadnje dobro zaliti kako bi se zemlja priljubila uz korijen. Ako je položaj vjetrovit ili je sorta visoka, korisno je odmah postaviti potporu jer kasnije umetanje kolca može oštetiti korijen.
Rast
Kelj pupčar ima dugu vegetaciju. Od presađivanja do početka berbe najčešće prođe približno 90–130 dana, ovisno o sorti, terminu sadnje i vremenu. Glavice se razvijaju u pazušcima listova duž stabljike, od donjeg dijela prema vrhu.
Najbolju kvalitetu daje po svježem vremenu. Visoke temperature mogu usporiti stvaranje zbijenih glavica, dok hladno vrijeme i lagani mraz često poboljšavaju okus.
Svijetlost
Sunce
Zemlja
Srednje (ilovasto)
Nutrijenti
Visoke potrebe
Vrijeme rasta
90-130 dana
Održavanje
Tijekom rasta treba redovito uklanjati korov jer kelj pupčar dugo ostaje u gredici i ne podnosi jaku konkurenciju za vodu i hranjiva. Malčiranje je korisno jer čuva vlagu, hladi tlo i smanjuje rast korova.
Za poticanje razvoja glavica može se početkom rujna odrezati vršni pup. Time se energija biljke preusmjerava u glavice koje se već formiraju na stabljici. Ovu mjeru ne treba raditi prerano jer može smanjiti ukupni rast biljke.
Uklanjati požutjele i donje listove, osobito dok se bere donji dio stabljike. To poboljšava prozračnost i olakšava berbu, ali ne treba pretjerano ogoliti biljku jer listovi hrane rast glavica.
Zalijevanje
Kelj pupčar treba stalno vlažno tlo. Neredovito zalijevanje može dovesti do sitnih, rastresitih ili nekvalitetnih glavica. U praksi treba ciljati dubinsko zalijevanje, a ne često površinsko prskanje.
Okvirna potreba je oko 25–40 mm vode tjedno, uključujući kišu. U povišenoj gredici supstrat se brže suši nego u klasičnom vrtu, pa ljeti treba češće provjeravati vlagu. Lakša tla traže češće, ali manje obroke vode.
Voda
Vlažno tlo
Cvjetanje
Kelj pupčar je dvogodišnja kupusnjača. U prvoj godini stvara jestive glavice u pazušcima listova, a nakon razdoblja hladnoće može u drugoj godini razviti visoku stabljiku sa žutim cvjetovima i sjemenom.
Za uzgoj glavica cvatnja nije poželjna jer se rast usmjerava u cvjetnu stabljiku. Biljke koje prerano izdužuju stabljiku i ne stvaraju kvalitetne glavice treba ubrati ili ukloniti, osim ako je cilj proizvodnja sjemena.
Nema dodatnih radnji
Berba
Bere se kada su glavice čvrste, zelene i dobro oblikovane, najčešće promjera oko 2,5–5 cm. Berba ide odozdo prema gore jer donje glavice prve dozrijevaju. Glavice se mogu otrgnuti zakretanjem ili odrezati nožem/škarama.
U kontinentalnoj Hrvatskoj berba najčešće počinje u listopadu ili studenom i može trajati kroz prosinac i siječanj, ovisno o sorti i vremenu. Kelj pupčar dobro podnosi hladnoću i kratkotrajno može izdržati niske temperature, čak i oko -10 °C.
Vrijeme berbe
45-90 dana
Očekivani prinos
~0.9 kg po polju
500-1300 g po polju
Nakon berbe biljka može ostati u polju i tada je uklanjanje zasebna radnja.
Skladištenje
Svježe ubrane glavice čuvati neoprane u perforiranoj vrećici ili posudi u hladnjaku. U kućnim uvjetima najbolje ih je upotrijebiti unutar 1–2 tjedna.
Za dulje čuvanje glavice očistiti, oprati, kratko blanširati, brzo ohladiti i zamrznuti. U profesionalnim uvjetima, pri temperaturi blizu 0 °C i vrlo visokoj relativnoj vlazi, mogu se čuvati nekoliko tjedana.
Savjeti
Ako je moguće, dio berbe ostaviti do nakon prvog laganog mraza. Glavice tada često imaju blaži i slađi okus.
Ako želite da glavice dozriju ujednačenije, početkom rujna uklonite vršni pup. To je posebno korisno kod jesenske berbe u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Kelj pupčar izgleda kao da zauzima malo mjesta dok je mlad, ali kasnije razvije veliku lisnu masu. Pregusta sadnja smanjuje prozračnost i može dati manje glavice.
Zdravlje biljke
Poznate bolesti
Bolest
Crna trulež kupusnjača
Bakterijska bolest kupusnjača prepoznatljiva po žutim pjegama u obliku slova V koje napreduju od ruba lista.
1 preporučenih radnji
Bolest
Kila kupusnjača
Dugotrajna bolest tla koja deformira korijen kupusnjača u zadebljanja i uzrokuje venuće unatoč vlažnom tlu.
1 preporučenih radnji
Bolest
Pepelnica povrća
Skupina gljivičnih bolesti koje stvaraju bijele praškaste prevlake ili svijetle pjege na listovima mnogih vrsta povrća.
1 preporučenih radnji
Bolest
Plamenjača kupusnjača
Bolest kupusnjača koja stvara žute pjege i bijelu pahuljastu prevlaku, osobito na presadnicama i donjem lišću.
1 preporučenih radnji
Bolest
Polijeganje presadnica
Skupina bolesti mladih biljaka zbog kojih sjeme trune, klice ne niču ili se stabljika sužava i polegne uz tlo.
1 preporučenih radnji
Poznati štetnici
Štetnik
Buhači
Sitni skakavi kornjaši koji izgrizaju mnoštvo okruglih rupica i mogu ozbiljno oslabiti mlade biljke.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Gusjenice kupusnjača
Gusjenice kupusnih bijelaca i više vrsta moljaca koje izgrizaju listove i zavlače se u glavice kupusnjača.
2 preporučenih radnji
Štetnik
Kupusna bijela mušica
Bijela mušica specijalizirana za lisnate kupusnjače koja na naličju lista stvara kolonije i ljepljivu mednu rosu.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Kupusna muha
Ličinke muhe koje se hrane korijenom kupusnjača, uzrokuju venuće mladih biljaka i hodnike u jestivom korijenu.
2 preporučenih radnji
Štetnik
Lisne uši
Skupina sitnih mekanih kukaca koji sišu biljne sokove, najčešće na mladim izbojima i naličju listova.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Lisni mineri povrća
Ličinke sitnih muha koje se hrane unutar lista i ostavljaju vijugave hodnike ili svijetle nepravilne mine.
2 preporučenih radnji
Štetnik
Puževi
Puževi i golaći hrane se noću ili za vlažna vremena te ostavljaju nepravilne rupe i sluzave tragove.
3 preporučenih radnji
Štetnik
Sovice pozemljuše
Noćno aktivne gusjenice koje pregrizaju mlade biljke pri površini tla ili izgrizaju lišće i stabljike.
1 preporučenih radnji
Biljni susjedi
Biljni susjedi su smjernice za planiranje blizine biljaka. Saznaj kako ih čitati.
Dobri susjedi
Biljke koje se dobro slažu u blizini ove biljke.
Blitva
Beta vulgaris var. cicla
Celer
Apium graveolens
Cikla
Beta vulgaris var. conditiva
Češnjak
Allium sativum
Kadulja
Salvia officinalis
Kamilica
Matricaria chamomilla
Krastavac
Cucumis sativus
Luk
Allium cepa
Luk vlasac
Allium schoenoprasum
Mrkva
Daucus carota
Poriluk
Allium porrum
Salata
Lactuca sativa L
Špinat
Spinacia oleracea
Timijan
Thymus vulgaris L.
Izbjegavati blizinu
Biljke koje je bolje saditi odvojeno od ove biljke.
Jagoda
Fragaria × ananassa
Želiš saznati više o tome kako naručiti sjetvu? Posjeti našu stranicu o sjetvi biljaka za detalje o sjetvi, rasporedu i pogodnostima.
Jesu li ti informacije o ovoj biljci korisne?