Komorač
lat. Foeniculum vulgare
Komorač je aromatična biljka vrste Foeniculum vulgare. Obični komorač uzgaja se prvenstveno zbog listova i sjemena, dok firentinski ili gomoljasti komorač (F. vulgare var. azoricum) stvara zadebljale baze lisnih peteljki koje se beru kao povrće. Ta dva uzgojna oblika razlikuju se po habitusu, potrebnom razmaku, otpornosti na sušu i načinu berbe, pa se upute koje se odnose samo na zadebljalu bazu ne smiju primjenjivati na obični komorač.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Sijanje unutra
Sijanje vani
Presađivanje
Berba
Kalendar sijanja prikazuje smjernice za sjetvu i razvoj biljke kroz godinu.
Informacije
Cijena sijanja
Broj biljaka na 30x30 cm
4
Nisi zadovoljan uslugom ili proizvodom? Pogledaj 30-dnevnu politiku povrata novca.
Učitavanje sorti...
Priprema tla
Komorač preferira plodno, dobro drenirano tlo, bogato organskom tvari, s pH vrijednošću između 6,0 i 8,0. Prije sjetve, tlo treba duboko prekopati i obogatiti kompostom ili dobro razgrađenim stajskim gnojem. Važno je osigurati dobru propusnost tla kako bi se spriječilo zadržavanje vode, što može dovesti do truljenja korijena.
Nema dodatnih radnji
Sijanje
Komorač se najbolje uzgaja izravnom sjetvom na otvorenom, jer ima dubok korijen koji otežava presađivanje. Sjetva se obavlja u proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza, ili krajem ljeta za jesensku berbu. Sjeme se sije na dubinu od 1–2 cm, s razmakom od 25–30 cm između biljaka i 40–50 cm između redova.
Broj biljaka na 30x30 cm
4
Razmak sijanja/sadnje
15 cm
Dubina sijanja
1.5 cm
Klijanje
Klijanje u mraku
Temperatura klijanja
18°C
Vrijeme klijanja
7-14 dana
Nema dodatnih radnji
Sadnja
Trenutno nema dodatnih savjeta
Rast
Obični komorač razvija dubok korijen i visoke cvjetne stabljike, često više od jednog metra. Firentinski komorač uzgaja se kao kompaktnija povrtna kultura zbog zadebljalih baza lisnih peteljki.
Oba oblika najbolje rastu na sunčanom i dobro dreniranom položaju. Firentinski komorač posebno traži ujednačenu vlagu i umjerene temperature; suša, oštećenje korijena i ljetna vrućina mogu potaknuti prerano cvjetanje umjesto razvoja kvalitetne zadebljale baze.
Svijetlost
Sunce
Zemlja
Srednje (ilovasto)
Nutrijenti
Srednje potrebe
Vrijeme rasta
90-120 dana
Održavanje
Nakon nicanja biljke prorijediti na razmak primjeren uzgojnom obliku. Korov uklanjati dok su biljke mlade, plitko i pažljivo zbog dubokog glavnog korijena.
Firentinski komorač održavati ravnomjerno vlažnim; kada se baza počne debljati, može se lagano nagrnuti tlo radi svjetlije boje. Obični komorač podnosi sušnije uvjete nakon ukorjenjivanja.
Komorač i kopar pripadaju različitim rodovima i ne mogu se međusobno križati. Uklanjanje cvatova ima smisla samo kada se želi spriječiti samosijavanje ili kod uzgoja firentinskog komorača zbog zadebljale baze.
Zalijevanje
Komorač zahtijeva umjereno, ali redovito zalijevanje, posebno tijekom sušnih razdoblja. Tlo treba održavati vlažnim, ali ne previše mokrim, kako bi se spriječilo truljenje korijena. Malčiranje može pomoći u zadržavanju vlage i smanjenju rasta korova.
Voda
Vlažno tlo
Berba
Firentinski komorač rezati pri razini tla kada je zadebljala baza čvrsta i dosegne veličinu karakterističnu za sortu, prije nego biljka prijeđe u cvatnju.
Listovi običnog i firentinskog komorača mogu se brati postupno. Za sjeme ostaviti cvatove da posmeđe, odrezati ih prije osipanja i dovršiti sušenje u papirnatoj vrećici na prozračnom mjestu.
Vrijeme berbe
7-14 dana
Očekivani prinos
~1.0 kg po polju
800-1200 g po polju
Nakon berbe biljka se automatski uklanja iz polja.
Skladištenje
Kratkotrajno skladištenje (do 1 tjedan):
- Lukovice komorača čuvaju se u hladnjaku, omotane u vlažnu krpu ili plastičnu vrećicu, kako bi se spriječilo isušivanje.
Dugotrajno skladištenje:
- Zamrzavanje: Lukovice se mogu narezati i blanširati prije zamrzavanja, čime se produžuje trajnost do nekoliko mjeseci.
- Sušenje: Sjemenke se suše na suhom i prozračnom mjestu, a zatim čuvaju u hermetički zatvorenim posudama.
Savjeti
Ako se uzgaja zbog lukovice, važno je spriječiti preranu cvatnju (boltanje) redovitim zalijevanjem i održavanjem stabilne temperature, jer cvatnja smanjuje kvalitetu lukovice.
Zdravlje biljke
Poznate bolesti
Bolest
Polijeganje presadnica
Skupina bolesti mladih biljaka zbog kojih sjeme trune, klice ne niču ili se stabljika sužava i polegne uz tlo.
1 preporučenih radnji
Bolest
Trulež korijena začinskog bilja
Skupina bolesti koja u prevlažnom supstratu oštećuje korijen aromatičnog bilja i uzrokuje slabljenje, žućenje i venuće.
1 preporučenih radnji
Poznati štetnici
Štetnik
Lisne uši
Skupina sitnih mekanih kukaca koji sišu biljne sokove, najčešće na mladim izbojima i naličju listova.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Mrkvina muha
Ličinke sitne muhe koje stvaraju hrđastosmeđe hodnike u korijenu mrkve i srodnog povrća.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Puževi
Puževi i golaći hrane se noću ili za vlažna vremena te ostavljaju nepravilne rupe i sluzave tragove.
3 preporučenih radnji
Biljni susjedi
Biljni susjedi su smjernice za planiranje blizine biljaka. Saznaj kako ih čitati.
Izbjegavati blizinu
Biljke koje je bolje saditi odvojeno od ove biljke.
Grah
Phaseolus vulgaris
Mahuna
Phaseolus vulgaris
Patlidžan
Solanum melongena
Rajčica
Solanum lycopersicum
Želiš saznati više o tome kako naručiti sjetvu? Posjeti našu stranicu o sjetvi biljaka za detalje o sjetvi, rasporedu i pogodnostima.
Jesu li ti informacije o ovoj biljci korisne?
