Paprika
lat. Capsicum annuum
Paprika je višegodišnja biljka koja se u našem podneblju uzgaja kao jednogodišnja. Bogat izvor vitamina C i drugih hranjivih tvari, a može se koristiti svježa ili u različitim kulinarskim pripravcima.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Sijanje unutra
Sijanje vani
Presađivanje
Berba
Kalendar sijanja prikazuje smjernice za sjetvu i razvoj biljke kroz godinu.
Informacije
Cijena sijanja
Broj biljaka na 30x30 cm
1
Nisi zadovoljan uslugom ili proizvodom? Pogledaj 30-dnevnu politiku povrata novca.
Učitavanje sorti...
Priprema tla
Pripremiti tlo 20-25cm bogato kompostom.
Biljke posaditi u zemlju kad je temperatura tla dosegla 18C stupnjeva, zagrijati tlo pomoću tamnog malča tjedan dana prije sadnje.
Presađivati navečer ili kada je oblačno. To ce spriječiti da se biljke previše osuše i uvenu.
Najbolje rezultate daje na dubokim, restresitim i bogatim humusnim tlima, a pH tla treba biti 6,0-6,8.
Nema dodatnih radnji
Sijanje
Papriku sijte u zatvorenom približno osam tjedana prije planirane sadnje na otvoreno. Sjeme posijte oko 0,6 cm duboko u čist supstrat i održavajte ga ravnomjerno vlažnim. Nakon nicanja osigurajte jako svjetlo, a sadnice postupno privikavajte na vanjske uvjete prije presađivanja.
Broj biljaka na 30x30 cm
1
Razmak sijanja/sadnje
30 cm
Dubina sijanja
0.6 cm
Klijanje
Klijanje u mraku
Temperatura klijanja
21°C
Vrijeme klijanja
7-10 dana
Nema dodatnih radnji
Sadnja
Presadite kada prođe opasnost od mraza i noći se stabilno zatople. Sadnice postavite na istu dubinu na kojoj su rasle u posudi, s približno 45 cm razmaka između biljaka. Učvrstite tlo oko korijena i odmah dobro zalijte. Potporu postavite pri sadnji ako je sorta visoka ili nosi teške plodove.
Rast
Voli temperature od 20 do 30°C i ne podnosi mraz.
Ukoliko niste postavili potporanj prilikom sadnje, preporuča se postavititi ga kad biljka jos nije dosegla punu veličinu kako ne bi došlo do oštečenja u slučaju jačeg vjetra i potporu za rast.
Svijetlost
Sunce
Zemlja
Lagano (pješčano)
Nutrijenti
Visoke potrebe
Vrijeme rasta
80-120 dana
Održavanje
Paprika ne zahtijeva univerzalno vršikanje ni stalno uklanjanje zaperaka. Uklonite samo slomljene, bolesne ili vrlo guste izdanke koji ometaju prozračnost. Cvjetne pupove na presadnici možete ukloniti prije sadnje ako je biljka prerano procvjetala, ali prvi plod na dobro ukorijenjenoj biljci ne uklanjajte rutinski. Očuvajte dovoljno lišća jer ono štiti plodove od sunčevih ožegotina. Prihranu prilagodite analizi tla i razvoju biljke, bez pretjerivanja s dušikom.
Zalijevanje
Presadnicu zalijte odmah nakon sadnje. Tijekom vegetacije održavajte vlagu tla ujednačenom i zalijevajte zonu korijena kada se površinski sloj počne sušiti; ne čekajte da biljka uvene. Količinu i učestalost prilagodite temperaturi, tlu i veličini biljke. Nagla izmjena suše i obilnog zalijevanja povećava stres i rizik od vršne truleži.
Voda
Vlažno tlo
Cvjetanje
Paprika stvara uglavnom bijele, samooplodne cvjetove u pazušcima listova. Vrlo topli dani, hladne noći, suho tlo ili drugi stres mogu uzrokovati opadanje cvjetova bez zametanja ploda. Održavajte ravnomjernu vlagu i ne uklanjajte cvjetove rutinski nakon što se biljka ukorijeni.
Nema dodatnih radnji
Berba
Paprici treba od 85 do 90 dana od sadnje na otvorenom do zrelosti (u idealnim uvjetima).
Čimbenici kao što su iznenadna hladnoća, nedostatak sunčeve svjetlosti, previše ili premalo vode i loša kvaliteta tla mogu odgoditi plodove.
Paprike su jestive u bilo kojoj fazi/veličini.
Mogu se brati kada su potpuno oblikovane, veličine 6cm do 10cm, ali i prije nego što sazriju.
Berba zelenih paprika zapravo može povećati vaš ukupni prinos plodova jer oslobađate energiju biljke za proizvodnju novih paprika ako još ima vremena u sezoni rasta.
Najbolji način za brerbu paprike je pomoću oštrih škara.
Redovito branje = više novih plodova
Skladištenjem paprika na suhom i hladnom mjestu mogu potrajati do 2 tjedna.
Na otvorenom, zadnja berba je netom prije prvog jesenskog mraza.
Vrijeme berbe
30-60 dana
Očekivani prinos
~1.1 kg po polju
200-2000 g po polju
Nakon berbe biljka može ostati u polju i tada je uklanjanje zasebna radnja.
Skladištenje
1. Kratkotrajno skladištenje (do 2 tjedna)
- Hladnjak:
- Papriku čuvajte u ladici za povrće na temperaturi 7-10°C.
- Nemojte je prati prije skladištenja, samo obrišite višak prljavštine.
- Možete je staviti u papirnatu ili plastičnu vrećicu s rupicama kako bi spriječili nakupljanje vlage.
2. Dugotrajnije skladištenje
- Zamrzavanje (najbolja metoda za dulje čuvanje):
- Operite, očistite i narežite papriku.
- Možete je blanširati (2 min u kipućoj vodi) ili zamrznuti sirovu.
- Spremite u hermetičke vrećice i čuvajte u zamrzivaču do 6-12 mjeseci.
- Sušenje:
- Najbolje za ljute ili tanke sorte (npr. feferoni).
- Paprike nanizajte na konac i ostavite na suhom i prozračnom mjestu.
- Možete ih i sušiti u pećnici na 50°C ili u dehidratoru.
- Kiseljenje:
- Paprike možete ukiseliti u octu i soli, što ih čuva i do godinu dana.
- Mogu se kombinirati s drugim povrćem za dodatni okus.
- Skladištenje u podrumu:
- Paprike možete čuvati u drvenim sanducima na temperaturi 10-13°C uz dobru ventilaciju.
- Moraju biti potpuno suhe i neoštećene.
Savjeti
Suprotno uvriježenom mišljenju, prskanje biljaka paprike Epsom soli (gorka sol) nije korisno.
Dvogodišnja biljka, u našem klimatskom podneblju trebala bi se tokom zime držati u zatvorenom prostoru presađena u tegle/lonce.
Zdravlje biljke
Poznate bolesti
Bolest
Bakterijska pjegavost rajčice i paprike
Bakterijska bolest koja stvara sitne tamne pjege na listovima i krastave lezije na plodovima rajčice i paprike.
2 preporučenih radnji
Bolest
Fuzarijsko venuće pomoćnica
Tlo-prenosiva bolest koja začepljuje provodne žile rajčice, paprike, čilija i patlidžana te uzrokuje postupno venuće.
1 preporučenih radnji
Bolest
Pepelnica povrća
Skupina gljivičnih bolesti koje stvaraju bijele praškaste prevlake ili svijetle pjege na listovima mnogih vrsta povrća.
1 preporučenih radnji
Bolest
Polijeganje presadnica
Skupina bolesti mladih biljaka zbog kojih sjeme trune, klice ne niču ili se stabljika sužava i polegne uz tlo.
1 preporučenih radnji
Poznati štetnici
Štetnik
Bijela mušica
Sitni bijeli kukci koji sišu sokove s naličja listova, osobito u toplim i zaštićenim uvjetima.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Buhači
Sitni skakavi kornjaši koji izgrizaju mnoštvo okruglih rupica i mogu ozbiljno oslabiti mlade biljke.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Koprivina grinja
Vrlo sitna grinja koja siše stanice lista, stvara svijetle točkice, brončanje i finu paučinu pri jačem napadu.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Lisne uši
Skupina sitnih mekanih kukaca koji sišu biljne sokove, najčešće na mladim izbojima i naličju listova.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Lisni mineri povrća
Ličinke sitnih muha koje se hrane unutar lista i ostavljaju vijugave hodnike ili svijetle nepravilne mine.
2 preporučenih radnji
Štetnik
Nematode korijenovih kvržica
Mikroskopski oblići koji napadaju korijen, stvaraju kvržice i uzrokuju žućenje, zastoj i venuće.
2 preporučenih radnji
Štetnik
Sovice pozemljuše
Noćno aktivne gusjenice koje pregrizaju mlade biljke pri površini tla ili izgrizaju lišće i stabljike.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Žuta kukuruzna sovica (Helicoverpa armigera)
Polifagna noćna sovica čije se gusjenice hrane cvjetovima, mahunama i plodovima mnogih povrtnih biljaka.
3 preporučenih radnji
Biljni susjedi
Biljni susjedi su smjernice za planiranje blizine biljaka. Saznaj kako ih čitati.
Dobri susjedi
Biljke koje se dobro slažu u blizini ove biljke.
Bosiljak
Ocimum basilicum L.
Luk
Allium cepa
Patlidžan
Solanum melongena
Rajčica
Solanum lycopersicum
Želiš saznati više o tome kako naručiti sjetvu? Posjeti našu stranicu o sjetvi biljaka za detalje o sjetvi, rasporedu i pogodnostima.
Jesu li ti informacije o ovoj biljci korisne?
