Rajčica
lat. Solanum lycopersicum
Rajčica je jednogodišnja biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae), poznata po sočnim plodovima koji se koriste u raznim kulinarskim pripravcima.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Sijanje unutra
Sijanje vani
Presađivanje
Berba
Kalendar sijanja prikazuje smjernice za sjetvu i razvoj biljke kroz godinu.
Informacije
Cijena sijanja
Broj biljaka na 30x30 cm
1
Nisi zadovoljan uslugom ili proizvodom? Pogledaj 30-dnevnu politiku povrata novca.
Učitavanje sorti...
Priprema tla
Rajčica preferira dobro drenirano, plodno tlo bogato organskom tvari, s pH vrijednošću između 6,0 i 6,8. Prije sadnje preporučuje se dodavanje komposta ili dobro razgrađenog stajskog gnoja kako bi se poboljšala struktura tla i osigurala potrebna hranjiva.
Nema dodatnih radnji
Sijanje
Rajčicu je najbolje sijati u zatvorenom prostoru 6 do 8 tjedana prije posljednjeg očekivanog mraza. Sjeme klija pri temperaturi od 20–26 °C, a klijanje traje 5–10 dana. Nakon što prođe opasnost od mraza i temperatura tla se stabilizira, presadnice se mogu presaditi na otvoreno.
Broj biljaka na 30x30 cm
1
Razmak sijanja/sadnje
30 cm
Dubina sijanja
1 cm
Klijanje
Klijanje u mraku
Temperatura klijanja
23°C
Vrijeme klijanja
5-10 dana
Nema dodatnih radnji
Sadnja
Presadnice rajčice sade se kada prođe opasnost od mraza, a temperatura tla dosegne najmanje 15 °C. Sadnice treba saditi dublje nego što su rasle u posudama, kako bi se potaknulo razvijanje dodatnih korijena duž stabljike. Razmak između biljaka treba biti 45–60 cm, a između redova 60–90 cm.
Rast
Rajčica najbolje raste na toplom, sunčanom i prozračnom mjestu, uz najmanje 6–8 sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno. Za ravnomjeran razvoj potrebni su stabilna vlaga tla, dovoljno hranjiva i dobra cirkulacija zraka oko biljke.
Tip rasta
Grmolike (determinantne) sorte dosegnu određenu visinu, završavaju rast cvjetnim grozdom i većinu plodova donose tijekom kraćeg razdoblja. Obično trebaju čvrstu potporu, ali vrlo malo usmjeravanja i rezidbe.
Visoke (indeterminantne) sorte nastavljaju stvarati nove listove, cvjetove i plodove sve do završetka sezone. Potrebni su im viši kolci, mreža ili druga potpora te redovito vezanje i usmjeravanje jedne ili nekoliko glavnih stabljika.
Potpora i ravnoteža rasta
Potporu je najbolje postaviti dok je biljka još mlada. Stabljike se vežu mekanim materijalom dovoljno labavo da se vezivo ne urezuje tijekom rasta. Pretjerana prihrana dušikom može potaknuti bujan rast lišća uz sporije stvaranje i dozrijevanje plodova.
Svijetlost
Sunce
Zemlja
Srednje (ilovasto)
Nutrijenti
Visoke potrebe
Vrijeme rasta
60-90 dana
Održavanje
Način održavanja i rezidbe ovisi o tipu rasta sorte. Grmolike (determinantne) rajčice režu se minimalno, dok se visoke (indeterminantne) sorte mogu usmjeravati na jednu ili dvije glavne stabljike. Cilj nije ukloniti što više zelene mase, nego održati biljku prozračnom, stabilnom i dovoljno obraslom lišćem koje štiti plodove od jakog sunca.
Uklanjanje zaperaka
Zaperak je mladi bočni izdanak koji raste u pazušcu između glavne stabljike i peteljke lista. Kod visokih sorti biljku treba pregledati svakih 7–10 dana i ukloniti odabrane zaperke dok su još mali. Mali zaperci lakše se uklanjaju i ostavljaju manju ranu.
Kod grmolikih sorti zaperci se uglavnom ne uklanjaju iznad prvog cvjetnog grozda jer na njima nastaju novi cvjetovi i plodovi. Pretjerano uklanjanje zaperaka može smanjiti ukupan prinos.
Donji i oštećeni listovi
Uklanjaju se listovi koji dodiruju tlo te požutjeli, slomljeni ili jasno oboljeli listovi. Time se poboljšava strujanje zraka i smanjuje mogućnost prijenosa bolesti s tla. Ne treba uklanjati zdravo lišće koje zasjenjuje plodove jer pretjerano ogoljeni plodovi mogu stradati od jakog sunca.
Rezidbu je najbolje obavljati kada je biljka suha. Koristi se čist i oštar alat, koji se dezinficira prije prelaska na drugu biljku, osobito nakon uklanjanja oboljelih dijelova. Odrezani bolesni materijal ne ostavlja se uz gredicu.
Vezanje i pregled potpore
Kako biljka raste, potrebno je redovito provjeravati potpore i vezice. Vezice se po potrebi pomiču ili otpuštaju kako se ne bi urezale u stabljiku. Teške grane i grozdove treba poduprijeti bez savijanja ili pritiska na plodove.
Dekapitacija ili završno vršikanje
Dekapitacija se primjenjuje samo kod visokih, indeterminantnih sorti pred završetak sezone. Otprilike 4–6 tjedana prije očekivanog završetka berbe čistim škarama uklanja se vrh glavne stabljike neposredno iznad lista ili posljednjeg plodnog grozda koji želimo sačuvati.
Cilj dekapitacije nije potaknuti novo grananje, nego zaustaviti daljnji rast i usmjeriti biljku na razvoj i dozrijevanje već formiranih plodova. Ne preporučuje se grmolikim sortama niti biljkama oslabljenima sušom, bolešću ili nedostatkom hranjiva.
Zalijevanje
Zalijevajte duboko u zonu korijena i održavajte vlagu tla što ujednačenijom. Kao početni orijentir računajte oko 25 mm vode tjedno ukupno iz kiše i navodnjavanja, uz prilagodbu tlu, vrućini i veličini biljke. Oscilacije vlage povećavaju rizik od pucanja plodova i mogu pridonijeti vršnoj truleži; vršna trulež ne znači nužno da tlu nedostaje kalcija. Zalijevajte ujutro uz tlo i izbjegavajte nepotrebno kvašenje lišća.
Voda
Vlažno tlo
Berba
Plodovi rajčice spremni su za berbu kada postignu punu boju i lagano popuste pod pritiskom. Berba se obično vrši 60–85 dana nakon presađivanja, ovisno o sorti. Redovita berba potiče biljku na nastavak plodonošenja.
Vrijeme berbe
30-60 dana
Očekivani prinos
~3.5 kg po polju
2000-5000 g po polju
Nakon berbe biljka može ostati u polju i tada je uklanjanje zasebna radnja.
Skladištenje
Rajčice se najbolje čuvaju na sobnoj temperaturi, dalje od izravne sunčeve svjetlosti. Hlađenje može utjecati na okus i teksturu plodova. Za dugotrajnije čuvanje, rajčice se mogu konzervirati sušenjem, zamrzavanjem ili pripremom umaka i sokova.
Savjeti
Redovito uklanjajte bočne izdanke koji rastu između glavne stabljike i listova kako biste potaknuli biljku na razvoj većih i kvalitetnijih plodova.
Malčiranje tla oko biljaka pomaže u zadržavanju vlage i smanjenju rasta korova, što doprinosi zdravijem rastu rajčica.
Zdravlje biljke
Poznate bolesti
Bolest
Bakterijska pjegavost rajčice i paprike
Bakterijska bolest koja stvara sitne tamne pjege na listovima i krastave lezije na plodovima rajčice i paprike.
2 preporučenih radnji
Bolest
Bijela trulež povrća
Bolest koja na stabljici, listu ili plodu stvara vodenastu trulež, bijelu pamučastu prevlaku i tvrda crna tjelešca.
2 preporučenih radnji
Bolest
Fuzarijsko venuće pomoćnica
Tlo-prenosiva bolest koja začepljuje provodne žile rajčice, paprike, čilija i patlidžana te uzrokuje postupno venuće.
1 preporučenih radnji
Bolest
Koncentrična pjegavost rajčice
Gljivična bolest rajčice koja najčešće počinje na starijem donjem lišću tamnim pjegama s koncentričnim krugovima.
2 preporučenih radnji
Bolest
Pepelnica povrća
Skupina gljivičnih bolesti koje stvaraju bijele praškaste prevlake ili svijetle pjege na listovima mnogih vrsta povrća.
1 preporučenih radnji
Bolest
Plamenjača rajčice
Brzo napredujuća bolest rajčice koja u hladnijim i vlažnim razdobljima može zahvatiti list, stabljiku i plod.
2 preporučenih radnji
Bolest
Polijeganje presadnica
Skupina bolesti mladih biljaka zbog kojih sjeme trune, klice ne niču ili se stabljika sužava i polegne uz tlo.
1 preporučenih radnji
Bolest
Siva plijesan
Bolest uzrokovana gljivicom Botrytis koja na oslabljenom ili vlažnom tkivu stvara smeđu trulež i sivu praškastu prevlaku.
1 preporučenih radnji
Poznati štetnici
Štetnik
Bijela mušica
Sitni bijeli kukci koji sišu sokove s naličja listova, osobito u toplim i zaštićenim uvjetima.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Buhači
Sitni skakavi kornjaši koji izgrizaju mnoštvo okruglih rupica i mogu ozbiljno oslabiti mlade biljke.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta)
Invazivni moljac prisutan u Hrvatskoj čije ličinke miniraju listove rajčice i ubušuju se u stabljike i plodove.
2 preporučenih radnji
Štetnik
Koprivina grinja
Vrlo sitna grinja koja siše stanice lista, stvara svijetle točkice, brončanje i finu paučinu pri jačem napadu.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Lisne uši
Skupina sitnih mekanih kukaca koji sišu biljne sokove, najčešće na mladim izbojima i naličju listova.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Lisni mineri povrća
Ličinke sitnih muha koje se hrane unutar lista i ostavljaju vijugave hodnike ili svijetle nepravilne mine.
2 preporučenih radnji
Štetnik
Nematode korijenovih kvržica
Mikroskopski oblići koji napadaju korijen, stvaraju kvržice i uzrokuju žućenje, zastoj i venuće.
2 preporučenih radnji
Štetnik
Sovice pozemljuše
Noćno aktivne gusjenice koje pregrizaju mlade biljke pri površini tla ili izgrizaju lišće i stabljike.
1 preporučenih radnji
Štetnik
Žuta kukuruzna sovica (Helicoverpa armigera)
Polifagna noćna sovica čije se gusjenice hrane cvjetovima, mahunama i plodovima mnogih povrtnih biljaka.
3 preporučenih radnji
Biljni susjedi
Biljni susjedi su smjernice za planiranje blizine biljaka. Saznaj kako ih čitati.
Dobri susjedi
Biljke koje se dobro slažu u blizini ove biljke.
Bosiljak
Ocimum basilicum L.
Celer
Apium graveolens
Češnjak
Allium sativum
Čili
Capsicum
Krastavac
Cucumis sativus
Luk
Allium cepa
Luk vlasac
Allium schoenoprasum
Mrkva
Daucus carota
Paprika
Capsicum annuum
Peršin
Petroselinum crispum
Salata
Lactuca sativa L
Izbjegavati blizinu
Biljke koje je bolje saditi odvojeno od ove biljke.
Komorač
Foeniculum vulgare
Kopar
Anethum graveolens L.
Želiš saznati više o tome kako naručiti sjetvu? Posjeti našu stranicu o sjetvi biljaka za detalje o sjetvi, rasporedu i pogodnostima.
Jesu li ti informacije o ovoj biljci korisne?
