Raštika
lat. Brassica oleracea
Raštika je povrćna biljka iz porodice Brassicaceae, vrlo srodna kelju i drugim kupusnjačama, ali bez oblikovanja glavice. U Dalmaciji, Hercegovini i dijelovima Hrvatske i Crne Gore tradicionalno se koristi u varivima, često s krumpirom i suhim mesom. Listovi su veliki, tamnozeleni, mesnati i čvrsto teksturirani. Ima sposobnost dobro podnijeti niže temperature i blag mraz te može rasti tokom većeg dijela godine, zavisno o sortama.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Sijanje vani
Berba
Kalendar sijanja prikazuje smjernice za sjetvu i razvoj biljke kroz godinu.
Informacije
Cijena sijanja
1.99€
Broj biljaka na 30x30 cm
1
Nisi zadovoljan uslugom ili proizvodom? Pogledaj 30-dnevnu politiku povrata novca.
Priprema tla
Tlo treba biti dobro drenirano, plodno, bogato organskom tvari (kompost, stajnjak). pH tla poželjno je između 6,0 i 7,5.
Prije sadnje tlo treba pripremiti oranjem ili dubokim kopanjem i unijeti organsku tvar u sloj 20–30 cm.
Nema dodatnih radnji
Sijanje
Sjemenje raštike može se sijati izravno u zemlju ili u plastenicima/pod stabljike radi presadnica. Optimalna dubina sjetve je oko 0,5 do 1 cm.
Temperatura klijanja optimalno je između 12 i 20 °C (kod raštike navode za sjetvu te temperaturne raspon), a klijanje traje obično 3 do 10 dana (ovisno o uvjetima).
U našem području, sjetvu možete započeti u kasnu zimu ili rano proljeće (npr. od ožujka) te i ljetnu sjetvu da biste dobili jesenje lisne usjeve.
Broj biljaka na 30x30 cm
1
Razmak sijanja/sadnje
30 cm
Dubina sijanja
1 cm
Klijanje
Klijanje u mraku
Temperatura klijanja
-°C
Vrijeme klijanja
3-10 dana
Nema dodatnih radnji
Sadnja
Presadnice sadite kad više ne prijeti jak mraz, kada su sadnice ojačane s nekoliko pravih listova.
Prostor između biljaka može biti od 30 do 50 cm, ovisno o sorti i željenom intenzitetu rasta. Preporučeno razmak između redova može biti i veći, npr. 50 cm ili više, da biljke imaju prostor.
Kada se sadi, rupa se može zaliti vodom i sadnica posaditi u vlažan supstrat, poravnati i nježno pritisnuti tlo oko korijena, zbog boljeg kontakta.
Rast
Raštika voli umjerene temperature i ne voli ekstremnu vrućinu. Listovi se razvijaju tijekom proljeća, ljeta i jeseni. U vrijeme toplijih razdoblja biljka može “šiljati” (početak cvatnje) što smanjuje proizvodnju lišća.
Listove je najbolje brati postupno — vanjske starije listove, ostavljajući središnji dio da raste dalje.
Svijetlost
Polu-sjena
Zemlja
Srednje (ilovasto)
Nutrijenti
Srednje potrebe
Vrijeme rasta
60-90 dana
Održavanje
- Rezidba / uklanjanje listova: Redovitim uklanjanjem starijih vanjskih listova potiče se rast novih.
- Prihrana: Ako tlo nije dovoljno plodno, koristiti gnojiva bogata dušikom ili organski kompost tijekom vegetacije.
- Malčiranje: Koristite malč (slama, usitnjen organski materijal) da zadržite vlagu i spriječite rast korova.
- Zaštita od štetnika: Kao i kod ostalih kupusnjača, moguće su štete od lisnih uši, gusjenica (bijeli kupusni moljac) i ostalih štetočina; često se koristi zaštitna mreža (row cover) za sprečavanje napada.
Zalijevanje
Raštika voli ravnomjernu vlažnost tla. Tlo ne smije biti previše suho, ali ni previše mokro. Optimalno je zalijevanje duboko, ali rijetko, da se korijeni razvijaju.
U toplijim periodima treba češće zalijevati, osobito ako je tlo lagano i brzo suši.
Voda
Vlažno tlo
Berba
Listove možete početi brati kad su dovoljno veliki, obično 60–80 dana nakon sjetve, ovisno o sorti i uvjetima (kod presadnica berba kreće ranije).
Berba se vrši od vanjskih listova prema unutrašnjosti, ostavljajući središnji izboj da nastavi rasti.
Raštika može izdržati i blagi mraz – okus joj se često poboljša nakon prvih mrazeva.
Vrijeme berbe
30-60 dana
Očekivani prinos
~1.5 kg po polju
500-2500 g po polju
Nakon berbe biljka može ostati u polju i tada je uklanjanje zasebna radnja.
Skladištenje
Svježe ubrani listovi mogu se čuvati u hladnjaku u plastičnoj vrećici uz vlažni papir (nekoliko dana do tjedan dana).
Listove možete i blanširati i zamrznuti za duže čuvanje.
Savjeti
Raštiku sijte ili presadite u razdobljima umjerenih temperatura (proljeće i jesen) kako biste izbjegli da biljka “šilja” (krene u cvat) zbog vrućine.
Iskoristite blagi mraz — nakon prvih mrazeva listovi postaju slađi i bolji za kuhanje.
Biljni susjedi
Biljni susjedi su smjernice za planiranje blizine biljaka. Saznaj kako ih čitati.
Dobri susjedi
Biljke koje se dobro slažu u blizini ove biljke.
Blitva
Beta vulgaris var. cicla
Celer
Apium graveolens
Cikla
Beta vulgaris var. conditiva
Češnjak
Allium sativum
Kadulja
Salvia officinalis
Kamilica
Matricaria chamomilla
Krastavac
Cucumis sativus
Luk
Allium cepa
Luk vlasac
Allium schoenoprasum
Mrkva
Daucus carota
Poriluk
Allium porrum
Salata
Lactuca sativa L
Špinat
Spinacia oleracea
Timijan
Thymus vulgaris L.
Izbjegavati blizinu
Biljke koje je bolje saditi odvojeno od ove biljke.
Jagoda
Fragaria × ananassa
Učitavanje sorti...
Želiš saznati više o tome kako naručiti sjetvu? Posjeti našu stranicu o sjetvi biljaka za detalje o sjetvi, rasporedu i pogodnostima.
Jesu li ti informacije o ovoj biljci korisne?
