Raštika lisnati kelj

Raštika lisnati kelj

Sorta: lat. -

Biljka: lat. Brassica oleracea

Raštika je povrćna biljka iz porodice Brassicaceae, vrlo srodna kelju i drugim kupusnjačama, ali bez oblikovanja glavice. U Dalmaciji, Hercegovini i dijelovima Hrvatske i Crne Gore tradicionalno se koristi u varivima, često s krumpirom i suhim mesom. Listovi su veliki, tamnozeleni, mesnati i čvrsto teksturirani. Ima sposobnost dobro podnijeti niže temperature i blag mraz te može rasti tokom većeg dijela godine, zavisno o sortama.

Porijeklo

Istočni Mediteran

Alternativni nazivi: Rašćika, raštan, lisnati kelj

Moj vrt

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Sijanje vani

Berba

Kalendar sijanja prikazuje smjernice za sjetvu i razvoj biljke kroz godinu.

Informacije

Broj biljaka na 30x30 cm

1

Nisi zadovoljan uslugom ili proizvodom? Pogledaj 30-dnevnu politiku povrata novca.

Priprema tla

Tlo treba biti dobro drenirano, plodno, bogato organskom tvari (kompost, stajnjak). pH tla poželjno je između 6,0 i 7,5.

Prije sadnje tlo treba pripremiti oranjem ili dubokim kopanjem i unijeti organsku tvar u sloj 20–30 cm.

RADNJE

Nema dodatnih radnji

Sijanje

Sjemenje raštike može se sijati izravno u zemlju ili u plastenicima/pod stabljike radi presadnica. Optimalna dubina sjetve je oko 0,5 do 1 cm.

Temperatura klijanja optimalno je između 12 i 20 °C (kod raštike navode za sjetvu te temperaturne raspon), a klijanje traje obično 3 do 10 dana (ovisno o uvjetima).

U našem području, sjetvu možete započeti u kasnu zimu ili rano proljeće (npr. od ožujka) te i ljetnu sjetvu da biste dobili jesenje lisne usjeve.

Broj biljaka na 30x30 cm

1

Razmak sijanja/sadnje

30 cm

Dubina sijanja

1 cm

Klijanje

Klijanje u mraku

Temperatura klijanja

-°C

Vrijeme klijanja

3-10 dana

RADNJE

Nema dodatnih radnji

Sadnja

Presadnice sadite kad više ne prijeti jak mraz, kada su sadnice ojačane s nekoliko pravih listova.

Prostor između biljaka može biti od 30 do 50 cm, ovisno o sorti i željenom intenzitetu rasta. Preporučeno razmak između redova može biti i veći, npr. 50 cm ili više, da biljke imaju prostor.

Kada se sadi, rupa se može zaliti vodom i sadnica posaditi u vlažan supstrat, poravnati i nježno pritisnuti tlo oko korijena, zbog boljeg kontakta.

Rast

Raštika voli umjerene temperature i ne voli ekstremnu vrućinu. Listovi se razvijaju tijekom proljeća, ljeta i jeseni. U vrijeme toplijih razdoblja biljka može “šiljati” (početak cvatnje) što smanjuje proizvodnju lišća.

Listove je najbolje brati postupno — vanjske starije listove, ostavljajući središnji dio da raste dalje.

Održavanje

  • Rezidba / uklanjanje listova: Redovitim uklanjanjem starijih vanjskih listova potiče se rast novih.
  • Prihrana: Ako tlo nije dovoljno plodno, koristiti gnojiva bogata dušikom ili organski kompost tijekom vegetacije.
  • Malčiranje: Koristite malč (slama, usitnjen organski materijal) da zadržite vlagu i spriječite rast korova.
  • Zaštita od štetnika: Kao i kod ostalih kupusnjača, moguće su štete od lisnih uši, gusjenica (bijeli kupusni moljac) i ostalih štetočina; često se koristi zaštitna mreža (row cover) za sprečavanje napada.
RADNJE

Zalijevanje

Raštika voli ravnomjernu vlažnost tla. Tlo ne smije biti previše suho, ali ni previše mokro. Optimalno je zalijevanje duboko, ali rijetko, da se korijeni razvijaju.

U toplijim periodima treba češće zalijevati, osobito ako je tlo lagano i brzo suši.

Berba

Listove možete početi brati kad su dovoljno veliki, obično 60–80 dana nakon sjetve, ovisno o sorti i uvjetima (kod presadnica berba kreće ranije).

Berba se vrši od vanjskih listova prema unutrašnjosti, ostavljajući središnji izboj da nastavi rasti.

Raštika može izdržati i blagi mraz – okus joj se često poboljša nakon prvih mrazeva.

Skladištenje

Svježe ubrani listovi mogu se čuvati u hladnjaku u plastičnoj vrećici uz vlažni papir (nekoliko dana do tjedan dana).

Listove možete i blanširati i zamrznuti za duže čuvanje.

Savjeti

Raštiku sijte ili presadite u razdobljima umjerenih temperatura (proljeće i jesen) kako biste izbjegli da biljka “šilja” (krene u cvat) zbog vrućine.

Iskoristite blagi mraz — nakon prvih mrazeva listovi postaju slađi i bolji za kuhanje.

Zdravlje biljke

Poznate bolesti

Bolest

Crna trulež kupusnjača

Bakterijska bolest kupusnjača prepoznatljiva po žutim pjegama u obliku slova V koje napreduju od ruba lista.

1 preporučenih radnji

Bolest

Kila kupusnjača

Dugotrajna bolest tla koja deformira korijen kupusnjača u zadebljanja i uzrokuje venuće unatoč vlažnom tlu.

1 preporučenih radnji

Bolest

Pepelnica povrća

Skupina gljivičnih bolesti koje stvaraju bijele praškaste prevlake ili svijetle pjege na listovima mnogih vrsta povrća.

1 preporučenih radnji

Bolest

Plamenjača kupusnjača

Bolest kupusnjača koja stvara žute pjege i bijelu pahuljastu prevlaku, osobito na presadnicama i donjem lišću.

1 preporučenih radnji

Bolest

Polijeganje presadnica

Skupina bolesti mladih biljaka zbog kojih sjeme trune, klice ne niču ili se stabljika sužava i polegne uz tlo.

1 preporučenih radnji

Poznati štetnici

Štetnik

Buhači

Sitni skakavi kornjaši koji izgrizaju mnoštvo okruglih rupica i mogu ozbiljno oslabiti mlade biljke.

1 preporučenih radnji

Štetnik

Gusjenice kupusnjača

Gusjenice kupusnih bijelaca i više vrsta moljaca koje izgrizaju listove i zavlače se u glavice kupusnjača.

2 preporučenih radnji

Štetnik

Kupusna bijela mušica

Bijela mušica specijalizirana za lisnate kupusnjače koja na naličju lista stvara kolonije i ljepljivu mednu rosu.

1 preporučenih radnji

Štetnik

Kupusna muha

Ličinke muhe koje se hrane korijenom kupusnjača, uzrokuju venuće mladih biljaka i hodnike u jestivom korijenu.

2 preporučenih radnji

Štetnik

Lisne uši

Skupina sitnih mekanih kukaca koji sišu biljne sokove, najčešće na mladim izbojima i naličju listova.

1 preporučenih radnji

Štetnik

Lisni mineri povrća

Ličinke sitnih muha koje se hrane unutar lista i ostavljaju vijugave hodnike ili svijetle nepravilne mine.

2 preporučenih radnji

Štetnik

Puževi

Puževi i golaći hrane se noću ili za vlažna vremena te ostavljaju nepravilne rupe i sluzave tragove.

3 preporučenih radnji

Štetnik

Sovice pozemljuše

Noćno aktivne gusjenice koje pregrizaju mlade biljke pri površini tla ili izgrizaju lišće i stabljike.

1 preporučenih radnji

Biljni susjedi

Biljni susjedi su smjernice za planiranje blizine biljaka. Saznaj kako ih čitati.

Dobri susjedi

Biljke koje se dobro slažu u blizini ove biljke.

Blitva
Blitva

Beta vulgaris var. cicla

Celer
Celer

Apium graveolens​

Cikla
Cikla

Beta vulgaris var. conditiva

Češnjak
Češnjak

Allium sativum

Kadulja
Kadulja

Salvia officinalis

Kamilica
Kamilica

Matricaria chamomilla

Krastavac
Krastavac

Cucumis sativus

Luk
Luk

Allium cepa

Luk vlasac
Luk vlasac

Allium schoenoprasum

Mrkva
Mrkva

Daucus carota

Poriluk
Poriluk

Allium porrum

Salata
Salata

Lactuca sativa L

Špinat
Špinat

Spinacia oleracea

Timijan
Timijan

Thymus vulgaris L.

Izbjegavati blizinu

Biljke koje je bolje saditi odvojeno od ove biljke.

Jagoda
Jagoda

Fragaria × ananassa

Jesu li ti informacije o ovoj biljci korisne?